Igor Kolovrat: Za 2-3 godine izjednačit će se cijena električnih i konvencionalnih vozila. Benzinci će nestajati kao nekoć konjske zaprege

Kad je riječ o električnim vozilima ljudi nemaju jasnu sliku benefita ni po vozača ni po širu zajednicu. Mnogi u prvi plan stave kratki doseg i dugo punjenje. Zavape, Ali gdje će se puniti sva ta električna vozila?
Edukacija i user experience ovdje su ključan faktor. Ispričat ću viđenje stvari temeljeno na vlastitom iskustvu posljednjih nešto manje od deset godina.

Kad smo 2013. počeli s pripremama za prvi Nikola Tesla EV Rally, u Hrvatskoj su bile samo tri punionice. U Pazinu, ispred Strukovne škole Vice Vlatkovića u Zadru, i ispred zagrebačkog Instituta Hrvoje Požar. Ni jedna nije omogućavala normalno punjenje. U to je doba u Hrvatskoj bilo svega četrnaest električnih vozila.
Osim što su LA Times i drugi mediji proglasili Nikola Tesla EV Rally najljepšim i najtišim relijem na svijetu, on je i platforma za širenje infrastrukture za električna vozila, promociju nacionalne pameti i nacionalne ljepote. Cijela ruta našeg relija je zelena električna magistrala, po kojoj na strateškim turističkim lokacijama postavljamo punionice. Jer mi smo i tehnološki i turistički projekt.

Za nas nije bilo dvojbe je li starija kokoš ili jaje. Bez infrastrukture neće biti ni električnih auta. Smijali su nam se kad smo u travnju 2014. donirali i postavili prvu punionicu ispred rodne kuće Nikole Tesle u Smiljanu. Ni u Maistri nisu previše očekivali od punionice koju smo u isto doba postavili ispred njihova Hotela Lone. Sami smo zaslužni za više od 70 posto punionica u Hrvatskoj, a s malobrojnim partnerima za 98 posto.

“Danas u Smiljan u sezoni dolazi prosječno desetak električnih vozila dnevno. Na svaki od sedam Teslinih Superchargera, svaki s po šest punjača, dnevno dođe prosječno četrdeset Tesli. A tek smo na početku” – Igor Kolovrat, fotografija ljubaznošću Nikola Tesla EV Rally

Nikola Tesla EV Rally je platforma oko koje okupljamo domaće stručnjake i goste iz inozemstva, poduzetnike novog kova, ljude okrenute budućnosti na sasvim drukčiji način, iz kojeg nastaje sve što nazivamo green economy.
Prosječni čitatelj će reći, OK, bogataši u skupim električnim vozilima će tu doći na koji dan, trošit će u skupim hotelima i restoranima, ali kakve koristi ja imam od toga? Električna vozila postaju sve dostupnija. Njihova će se cijena u iduće dvije, tri godine izjednačiti s cijenom konvencionalnih vozila. No, mnoga se električna rabljena vozila u inozemstvu mogu nabaviti već za šest tisuća eura na više, ovisno o modelu. U Europi se trenutno prodaje 21 model električnih vozila, a u Kini 547 različitih modela. Unatoč početnom protivljenju samoj ideji električnih vozila, čiji je val pokrenuo Elon Musk s Teslom, pojavljuje ih se sve više, a u iduće tri godine na tržištu Europe pojavit će se više od 50 novih modela na struju.

I sad, kako prosječni hrvatski građanin može od toga imati koristi, kad znamo da se najveći broj električnih vozila vozi u bogatoj Norveškoj i Kaliforniji? Norveška je svojim građanima odlučila pomoći da lakše nabave električna vozila, pa je pored vrlo visokih naknada za zagađivače okoliša odlučila kupce električnih automobila nagraditi oslobađanjem plaćanja PDV-a, koji je u Norveškoj 27 posto. Zatim su dodali i besplatne trajekte, auto ceste, parkiranje i punjenje. Država u ovom slučaju nije davala poticaje onima koji se prvi prijave, nego je pobudila golemi ineres i omogućila ljudima planiranje nabave električnog vozila. U Norveškoj je tako Tesla postao automobil jeftiniji od Passata na diesel, a kad se pribroje porezi, potrošnja goriva i servisi u godinama korištenja Tesla je jeftiniji čak šest puta. Druga, jeftinija električna vozila, jeftinija su i deset puta od svojih parnjaka na fosilna goriva.

Korisnici se voze gotovo besplatno, jer struja je jeftina, također ne troše novac na servise kojih kod električnih vozila gotovo nema jer je broj potrošnih dijelova višestruko manji, a ljudi se više i voze jer je trošak kretanja zanemariv. Gdje je pojačano kretanje, pojačana je i ekonomija. Novac koji bi potrošili na gorivo ljudi troše na druge stvari i tako potiču lokalnu ekonomiju.

Nedavno je istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo da su vozači električnih vozila dvostruko sretniji od onih koji se voze na fosilna goriva, te da se osjećaju zdravije, bolje, poletnije i da ih vožnja na struju čini pozitivnijima. Iz vlastitog iskustva oko 300 tisuća kilometara odveženih na struju u raznim vozilima, mogu reći da su u pravu” – Igor Kolovrat, fotografija ljubaznošću Nikola Tesla EV Rally

Zamislimo na trenutak da hrvatski građani mogu kupiti električna vozila bez PDV-a i da se u Hrvatskoj odjednom vozi 50 tisuća električnih vozila. U Norveškoj, koja ima oko pet milijuna stanovnika, trenutno je na cesti više od 130 tisuća električnih vozila. Gdje bi se ta vozila punila? Gdje će se puniti primjerice sto električnih vozila stanara zagrebačke Mamutice, u kojoj živi pet tisuća ljudi? Sve su to logična pitanja nedovoljno upućenog prosječnog građanina.

Svi ti, nazovimo, problemi, ustvari su poslovne prilike i nova ekonomija koja se rađa, a naša je šansa upravo u ranom adaptiranju i razvijanju novih poslovnih aktivnosti i rješenja u tehnološkom, energetskom i turističkom sektoru. Kada smo prije šest godina pokretali tvrtku za e-mobilnost, nije bilo niti jedne oznake za djelatnosti koje smo tada zamislili raditi. No to ne bi nikome trebala biti zapreka.
Obnovljivi izvori energije i sve ono što zovemo zelenom ekonomijom dolazi uz električna vozila. Hrvatska ima dvije tisuće sunčanih sati i skoro 1800 kwh solarne energije po četvornom metru godišnje. U kombinaciji s baterijskim skladištem energije, kao što smo demonstrirali na dva prototipa svoje Sunčice, jedno je od rješenja za povećane potrebe za električnom energijom, koju za sada podmirujemo obilnim uvozom.

Na svijetu ima 5,4 milijuna vozila s utičnicom i ta se brojka vrlo brzo povećava. Pojavljuje se sve više novih proizvođača električnih vozila. Koji nikad prije nisu proizvodili automobile. S pojavom autonomne vožnje i sve složenijih algoritama koji omogućavaju vozilu da vozi bez prisustva vozača, klasični će automobili nestajati s cesta kao nekoć konjske zaprege. Iako u ovom trenutku u Hrvatskoj ima manje od dvije tisuće vozila s utičnicom, te oko četristo punionica, poticanjem novih zelenih tehnologija i omogućavanjem svima koji to žele da implementiraju nova, pametna, zelena rješenja, imamo golemu priliku pozicionirati se kao prava domovina Nikole Tesle.

Tesle kod zadarskog Pozdrava Suncu – fotografija ljubaznošću Nikola Tesla EV Rally

Zamislite na trenutak da Hrvatska ne uvozi više od 40 posto struje, i da 7-10 milijardi kuna godišnje, koliko odlazi na kupnju struje, ostane u zemlji. Pridodajmo tome koliko svako kućanstvo izdvaja na gorivo, ulja, maziva, rezervne dijelove i popravke svog vozila, i zamislimo da sav taj novac zadržite u svom džepu. Koliko bi se to odrazilo na lokalnu ekonomiju?

Da ne ulazim previše u tehničke detalje, o ekološkim ne treba ni govoriti, želja mi je bila naglasiti bezbroj mogućnosti za čije ostvarenje ne treba nikakva posebna strategija niti legislativa.
U ovom kratkom pionirskom periodu svjedočimo strahovitim tehnološkim promjenama. Tranzicija na električna vozila postaje ekonomski sve važnija. Upravo na našem reliju je 2016. godine gospodin Paul iz Sjedinjenih Država odlučio kupiti milijun dolara vrijedan Rimac Concept One. Nekoliko sudionika je nakon relija kupilo kuće u Hrvatskoj. Kod Tesline rodne kuće u Smiljanu smo u posjedu zemljišta koje je sada građevno. U planu je gradnja nečeg što smo nazvali Tesla City, Disneyland za geekove, tehnološko-zabavni centar s naglaskom na high-tech i Teslin lik i djelo.

Želite li još članaka poput ovoga u svoj inbox? Pretplatite se na newsletter 🙂