Fantastičnim štosem me spasio žudnje za slatkim. Upoznao sam ga jer je firma u kojoj je tad radio bila ulaz do Herbalifea. Pisao sam knjigu o mršavljenju i zdravom življenju, i trebao mi je stručnjak koji će zastupati svu Herbalifeovu konkurenciju. Nutricionist Branimir Dolibašić ne da je samo dobro odigrao ulogu, nego me oduševio jednostavno objašnjavajući dosta komplicirane stvari. Nakon Blanke Perše, Dolibašić je druga najveća zvijezda knjige Smršavio sam 40 kila i ne debljam se. Tu i tamo ga zamolim da me savjetuje. Nesebično pomogne. Često mu šaljem ljude kojima treba savjet o prehrani. Zato sam ga sad, kad je imunitet tema godine, zamolio za malo magije.

Za imunitet, češnjak, riba, mrkva, maslinovo ulje, grah, kelj…

Što u dućanu čovjek koji nema vremena, ili je sam sebe uvjerio da nema vremena za nabavku hrane, a ima prosječnu plaću, može kupiti da ojača imunitet?
U kvartovskom malom dućanu malo toga, nešto više u supermarketu, na tržnici najviše. Za prosječnu hrvatsku plaću prvi savjet bi bio ne kupovati egzotično voće i povrće, tipa avokado i mango. To jesu super namirnice, ali preračunajmo istu cijenu u količinu mrkve i češnjaka. Drugo, kod planiranja kupovine izuzeti smeće, slatko i slano, i već imamo pristojan budžet za ono što nam treba. U prvih deset namirnica bih stavio češnjak, ribu, mrkvu, maslinovo ulje, grah, kelj, svježi sir, sirutku, limun i orahe. Paket aranžman. Ima mnogo solidnih dodataka – luk, jogurt i drugo – ali kao što se vidi iz nabrojanog, nije važna jedna namirnica. Bitna je uravnoteženost, raznolikost. Onda je organizam, a samim tim i imunitet, nahranjen za punu funkcionalnost.

Jedi sezonski, hranu svog podneblja, učini uslugu Zemlji

Koje OPG-ove preporučaš, i koje namirnice, da si ljudi pomognu da ih korona ne satare?
Na tržnici treba upoznati svoje OPG-ove. Recimo, u Zagrebu, gdje obično kupujem, preferiram OPG-ove s eko ponudom. Danas su OPG-ovi dostupniji na internetu, društvenim mrežama. Da se slike polja i oranica s Facebooka obistine ili ne ostvare, dovoljna je – narudžba. Kada upoznate svoje OPG izbore, držite se provjerene kvalitete.
Zašto upoznati svoj OPG izbor ili kružok? Najbolje je jesti sezonski, jesti kada dozrijeva prirodno u našem podneblju. Premda u teoriji za koji miligram nekog vitamina ili minerala bila slabija, svakako je bolja svježa namirnica nego namirnica koja je od mjesta uzgoja do nas putovala stotine kilometara. Usput, time činimo uslugu planetu jer smanjujemo svoj otisak ugljika i čuvamo okoliš.

S neograničenim budžetom, mediteranska prehrana!

Da u dućanu i od OPG-ovaca možeš kupiti što god poželiš, dakle da imaš neograničen budžet, što bi sve kupio?
Tako otprilike i izgleda kada nutricionist kupuje, poput Agenta 007, s dozvolom za kupovanje. Sve svježe i lokalno, ako je još i ekološko, je must have. Pola kilograma svježih trešanja po 25 kn ili 6 kg prošlogodišnjih poljskih jabuka za istu cijenu? Je li svibanj? Bez sumnje, trešnje. Vjerojatno ima nešto iskonsko u tome kako kupujemo i biramo hranu. Instinkt da svježi ulov, namirnicu, iz neke primordijalne potrebe jedemo odmah. Kako bismo “iskoristili priliku”.
Znači, ovisi o sezoni. Komorač, potočarku, premium maslinovo ulje, premium laneno ulje, svježu plavu i bijelu ribu, blitvu, mladi krumpir, vrhunsko crno vino, vrhunsku tamnu čokoladu, maline, svježi limun tek ubran s drveta, orahe… Vidi se uzorak. S neograničenim budžetom rekreirao bih mediteransku prehranu, vjerojatno u vrlo vjernoj replici. Nešto kao kada je George Lucas prebacivao originalne Star Warsfilmove u digitalni oblik.

Prvo nahraniti, onda intervenirati

A sad, molim te, isto pitanje, ali u apoteci. Što nam treba iz apoteke imamo li prosječnu plaću, a što ako je budžet za imunitet neograničen?
Isti odgovor. Ono što ti treba nema budžet, bilo da si na tržnici ili u apoteci. Inače preferiram klijentima davati preporuku prvo na tržnicu, onda u ljekarnu. Tim redom stvari idu – prvo nahraniti, onda intervenirati. Jer, dodaci prehrani – o njima ovdje govorimo, ne o lijekovima – ili drugim imenom suplementi, su upravo što im ime govori. Dodaci, dopuna, zamjena, nadomjestak nečemu što nedostaje ili ga treba još malo.

Bacanje novca u kanalizaciju

Radi li imunitet kako treba, ako je tijelo u fizički dobroj kondiciji i nahranjeno svim potrebnim, ima dovoljno kalorija, proteina, vitamina, minerala, ljekarna neće trebati. Ako ne, primarno bi prehranom trebalo osigurati unos proteina, a potom dnevno potrebnih vitamina. Ovisno o stanju, to može biti multivitamin, ili samo pojedini vitamini ili minerali. Često procjena nutritivne potrebe za dopunom ide naslijepo, recimo dajte mi nešto za imunitet. To je čisto bacanje novca u odvod kanalizacije, jer tijelo neće iskoristiti što mu ne treba i izbacit će van.

Najčešći deficit je posljedica načina života – manjak povrća i voća u prehrani, jednolična ishrana krcata rafiniranim i procesiranim industrijskim namirnicama. U jeftinom pecivu ili šalici kave s automata nema vitamina C. To je svima jasno, ali nisu svjesni dok pritišću tipku za produženu ili naručuju mali slanac. Komadić rajčice i dva listića salate od prije tri dana davno je potrošen vitamin C.

Najčešći deficiti: vitamin C, cink, vitamin D, vitamin E, selen

Manjak osviještenih izbora u prehrani daje za posljedicu deficite vitamina i minerala koji nisu klinički, ali ljuljaju našu otpornost i čine je krhkom i lako propusnom. Sažeti tolike nutritivne deficite s kojim se u praksi susrećem teško je moguće u jednom tekstu za posjet ljekarni, ali ako bih trebao izdvojiti najčešće, to bi bili vitamin C, cink, vitamin D, vitamin E, selen. Naravno, uz navedeni relativno čest deficit unosa proteina.
Prema preporuci stručnjaka u ljekarni ili upućenog nutricionista, dodao bih i biljna pojačala, prije svega antioksidante, poput kurkume, imuno modulatore, recimo propolis, beta glukan i druge.

Vrlo slana hrana isušuje sluznice

Što nipošto ne bismo smjeli jesti da ne bismo narušili imunitet?
Cigarete i zloporaba alkohola su na prvom mjestu. Dalje, izbjegavati aditivima bogate slane i slatke konditorske proizvode, pića i slatkiše. Što šareniji, to gore. Šećer u većini industrijskih oblika, sve što “krade” naše metaboličke resurse i puni detoksikacijske odvode.
Onda dolaze sve namirnice koje ruše naš antioksidativni obrambeni potencijal. Prečest unos roštiljanog crvenog mesa i masnih polutrajnih mesnih proizvoda. Kobasice, posebno u roh bau paleontološkom stilu na neočišćenoj rešetki, sa slobodnim padom kapljica masti direktno na ugljen. Potom drugi načini prženja u dubokim masnoćama, friteza i slično. Vrlo slana hrana isušuje sluznice, što može biti pogodno tlo za proboj virusa i drugih patogena u organizam. Recimo, jedni ćevapi ili roštilj neće nas ubiti, ali nismo li oprezni mogu nas isušiti. Zato treba pripremiti strategiju hidracije nekoliko sati nakon takvog masnog i slanog prženog obroka.

Nije svaka hrana za podgrijavanje

Tu je i loša navika ili institut podgrijavanja hrane. Nije svaka hrana za podgrijavanje. Recimo pečeni ili kuhani krumpir, posebno ne u mikrovalnoj. Izbjegavati aromatizirane čajeve iz vrećice i više se oslanjati na prave biljne čajeve. Moramo li već birati, umjesto čaja od “šumskog voća” iz vrećice radije odaberimo kamilicu ili mentu.
Notorne lance brze prehrane valjda ne treba posebno naglašavati, jer većinu gore nabrojanog sadrže koncentrirano u samo jednom obroku, bilo da ga pojedete u restoranu ili je za van, nosite doma.

Savjetujte se s liječnikom

Poseban oprez valja istaknuti za sve dijetalce. Ako ste na radikalnoj dijeti mršavljenja, korona nije vrijeme za to. Nedovoljan unos kalorija je sam po sebi način da narušite imunitet. Ako k tome još izbjegavate masti, i ne jedete ribu, dobra je šansa da imate manjak vitamina D.
Prije nego odete u ljekarnu po vitamin D, napravite kompletnu analizu krvi, uz mjerenje razine vitamina D. Posavjetujte se s liječnikom oko rezultata. Posljedice loše dijete mogu biti mnogo dublje od nezadovoljstva brzinom kojom kilogrami idu dolje.

(Fotografija ljubaznošću Branimira Dolibašića)